Kamioni
Uprkos tome što je otprilike podne, saobraćaj u New Yorku relativno je miran. Naselje u Harlemu napušteno je i tiho kao grad duhova. Anna Wrige Berling, koordinatorica za bezbjednost u odjelu za napredne tehnologije i istraživanja kompanije Volvo, gleda kroz prozor na raskrsnicu na kojoj Volvo FH od 30 tona skreće udesno. Iznenada na sredinu ceste istrčava dječačić.
Zrak para zvuk cviljenja guma, ali ne dolazi do sudara. Kamion se zaustavlja na nekoliko centimetara od skamenjenog dječaka.
"Veoma vjerovatan scenario u gradskom saobraćaju", kaže Anna Wrige Berling tiho dok izlazi na ulicu i provjerava udaljenost između dječaka i kamiona.
Ovaj put nema potrebe za uzbuđenjem. Dječak je samo pjenasta lutka, a Harlem čine kulise. Kamion kontroliše sistem robota.
Nalazimo se u centru AstaZero, u predgrađu švedskog grada Borås. To je prvo svjetsko potpuno opremljeno okruženje za testiranje sistema aktivne bezbjednosti. Centar je otvoren u augustu 2014. i kompanija Volvo Trucks nada se da će ovdje ojačati svoj vodeći položaj na području tehnologije aktivne bezbjednosti i pametnih vozila. Istraživanja su često od ključne važnosti. Prema najnovijem globalnom statusnom izvještaju organizacije WHO o bezbjednosti na cestama oko 1,2 miliona ljudi svake godine pogine u nesrećama širom svijeta.
Kada je riječ o gradskim okruženjima u centru AstaZero, u toj modernoj infrastrukturi postoje sve vrste saobraćajnica. Autocesta dužine 5,7 km proteže se oko cijelog područja. U sredini je staza za ubrzavanje dužine 700 m sa četiri trake koje vode u područje velikih brzina. More asfalta.
Nesreće se često događaju jer vozač ne obraća dovoljnu pažnju. Ljudski faktor danas doprinosi nastanku devet od deset nesreća – odatle i potreba za aktivnom bezbjednošću.
Pristup tim prirodnim saobraćajnim okruženjima za testiranje ključno je za razvoj budućih sistema aktivne bezbjednosti kompanije Volvo Trucks. Sistemi aktivne bezbjednosti veoma su kompleksni i zahtijevaju napredna ispitivanja prije nego što postanu potpuno bezbjedni za primjenu.
"Ovdje možemo provjeriti granice u potpuno bezbjednim uslovima. Tokom postupka razvoja sistemu se mora omogućiti neuspješno aktiviranje i udarac u auto-balon ili lutku za test na sudar. Želimo voziti sa robotom kako bismo poboljšali preciznost i ponovljivost testa. U stvarnom saobraćajnom okruženju to ne bi bilo moguće", kaže Anna Wrige Berling.
Za razliku od sistema pasivne bezbjednosti – odnosno tehnologija kao što su sigurnosni pojasevi i zračni jastuci koje nas spašavaju kada do nesreće dođe – sistemi aktivne bezbjednosti trebali bi smanjiti mogućnost da do nesreće uopće dođe.
"Nesreće se često događaju jer vozač ne obraća dovoljno pažnje. Ljudski faktor danas doprinosi nastanku devet od deset nesreća – odatle i potreba za aktivnom bezbjednošću. A pod tim ne mislimo da vozači obično griješe, već da situacije u saobraćaju mogu biti vrlo složene. To obično nazivamo sistemom podrške vozaču koji kompenzuje ljudski faktor", kaže Anna Wrige Berling, koja je bila i voditeljica tima za istraživanje nesreća kompanije Volvo.
Kompanija Volvo Trucks u posljednje vrijeme je u centru AstaZero posvetila puno pažnje istraživačkom projektu "Automobil i kamion bez sudara". Projekt se odvija u saradnji s odjelom Volvo Cars tako što vozila pomoću kamera i radarskih senzora skeniraju gradsko okruženje kako bi se izbjegli sudari s mekim objektima koje vozači kamiona teško prepoznaju – biciklistima i pješacima.
Uprkos činjenici da inovacije koje se testiraju u centru AstaZero izgledaju poput naučne fantastike, tehnologija je vrlo stvarna. Testovi "Automobil i kamion bez sudara" do sada su pružili vrlo obećavajuće rezultate.
"Još nam predstoji puno testiranja prije nego što sistem bude spreman za puštanje na tržište, ali već sada u saobraćaju postoji mnogo pametnih sistema bezbjednosti. Od novembra 2015. u mnogim državama biće zakonski propisane određene primjene sistema aktivne bezbjednosti u novim kamionima", kaže Anna Wrige Berling.
Kompanija Volvo Trucks standardizovala je sisteme aktivne bezbjednosti koji već neko vrijeme zadovoljavaju zakonske zahtjeve.
Nijedan kamion kompanije Volvo ne bi trebao učestvovati u nesreći. To je konačni cilj. Neko se može nasmijati i reći da je to nešto što se nikada neće dogoditi, ali nula je jedina prihvatljiva vrijednost, pa je zato nastojimo postići“.
Najnoviji i najpopularniji sistem – kočioni sistem za hitne slučajeve kompanije Volvo – također se sastoji od kombinacije radara i kamere. Kada sistem otkrije vozila na putanji vožnje koja su zaustavljena ili se sporo kreću, vozač dobija zvučno i svjetlosno upozorenje. Ako nema reakcije vozača, sistem sam koči – najprije pažljivo, a zatim punom snagom, sve dok se kamion potpuno ne zaustavi i ne izbjegne sudar.
Takozvana Potpora za vožnju unutar trake, koja upozorava zujalicom ako vozač slučajno pređe oznaku na cesti, sistem je kompanije Volvo koji već zadovoljava zakonske zahtjeve.
Pa ipak, uprkos prednostima u razvoju tehnologije, to nije potpun odgovor na pitanje bezbjednosti na cesti. "Moramo skromno priznati da kod bezbjednosti u saobraćaju nije riječ samo o tehnologiji, već i o društvu", kaže Carl Johan Almqvist, direktor za bezbjednost saobraćaja i proizvoda u kompaniji Volvo Trucks.
U skladu s izvještajem organizacije WHO, nekoliko država je u posljednjim godinama smanjilo broj saobraćajnih nesreća. Jedan od ključnih faktora je tehnologija kojom je poboljšana bezbjednost vozila, a drugi su napor uložen na nacionalnom nivou u okviru vizije nulte tolerancije za nesreće. Volvo Trucks ima vlastitu viziju nulte tolerancije za nesreće.
"Kabina kamiona vrlo je bezbjedno radno okruženje ako ste vezani sigurnosnim pojasom, ali bismo mi željeli posegnuti i izvan kabine te obuhvatiti druge učesnike u svoju viziju bezbjednosti. Nijedan kamion kompanije Volvo ne bi trebao učestvovati u nesreći. To je konačni cilj. Neko se može nasmijati i reći da je to nešto što se nikada neće dogoditi, ali nula je jedini prihvatljiv broj pa zato nastojimo postići tu vrijednost", kaže Carl Johan Almqvist.