R&D

Testovi sudara i simulacije – umijeće izbjegavanja nesreća

2016-11-22

Tekst: Linda Thomsen Högfeldt Fotografije: Robin Aron Olsson, Volvo Trucks

Od 1969. godine tim za istraživanje nesreća kompanije Volvo (ART) istražio je hiljade saobraćajnih nesreća. Kroz usku saradnju tog tima s odjeljenjem za razvoj proizvoda kompanije Volvo Trucks njihovi zaključci imaju značajan utjecaj: kako na području razvoja tehničkih rješenja kojima se povećava bezbjednost, tako i kroz globalno širenje filozofije bezbjednosti kompanije Volvo Trucks.

Istraživanje mjesta nesreće — Pregledom mjesta sudara i pažljivim bilježenjem detalja, tim za istraživanje nesreća mogao je stvoriti sliku događaja prije nesreće i uzroka povreda u trenutku nesreće.

Kada je osnovan tim za istraživanje nesreća (ART) 1969. godine, to se dogodilo zbog potrebe za povećanjem znanja o uzrocima saobraćajnih nesreća. Pregledom mjesta sudara i pažljivim bilježenjem detalja kao što je položaj tragova kočenja u trenutku sudara, kao i razgovorom sa policijom, vozačem i zdravstvenim osobljem, tim je mogao stvoriti preciznu sliku događaja prije nesreće i uzroka povreda u trenutku nesreće.

U to vrijeme test na sudar bio je jedini način testiranja čvrstoće kamiona, a na osnovi novih znanja koje je tim prikupio o stvarnim nesrećama Volvo je razvio svoj klasični Elk test (test za losove) koji se danas smatra najstrožim testom na sudar za kamione širom svijeta. Od tog trenutka ART je sastavio sveobuhvatnu bazu podataka vrsta nesreća koja se upotrebljava kao osnova za računarske simulacije. Međutim, uprkos novim mogućnostima testiranja različitih funkcija bezbjednosti putem kompjuterski potpomognutog projektovanja (Computer Aided Design, CAD) i alata za simulacije, terenski rad jednako je važan kao što je bio 1969. godine.

Bezbjednost nam je u genima.

„Testovi na sudar i simulacije nesreća zasnivaju se na određenim standardnim vrstama saobraćajnih nesreća. Problem je to što je stvarnost uvijek drugačija. Nesreće nikada nisu identične”, kaže Peter Wells, voditelj tima ART. „Na terenu i nakon toga, u radionici, možemo otkriti stvari i tako sjajno zaštiti vozača od određene vrste nesreća da se umjesto toga događaju druge vrste oštećenja. Nakon nekog vremena primjećujemo određene trendove. Ako se to dogodi, mijenjamo svoje testove na sudar i simulacije te projekt proizvoda tako da bolje odgovaraju najnovijim događajima i razvoju ponašanja u vožnji i infrastrukturi.”

Projektno odjeljenje kompanije Volvo Trucks usko sarađuje sa Peterom Wellsom i njegovim kolegama u timu ART i igra centralnu ulogu u razvoju proizvoda kompanije Volvo Trucks. Ovdje se izrađuje kompletno rješenje na osnovi specifikacija koje se primaju iz različitih dijelova organizacije.

„Bezbjednost nam je u genima i to se jasno odražava u projektovanju naših kabina izvana i iznutra”, kaže Rikard Orell, direktor projektnog odjeljenja. „Ako kao primjer uzmemo Volvo FH, primjećujemo kako oblik retrovizora pruža najbolju moguću vidljivost prema naprijed i najbolju vidljivost prema nazad, te istovremeno zadržava identitet kamiona. Svi uglovi u kabini su zaobljeni kako bi se smanjile povrede tokom sudara, a čist i nezagušen projekt komandne table pomaže u sprečavanju dekoncentracije vozača.“

Peter Wells i Rikard Orell uvjereni su da je tehnološki razvoj u automobilskom i transportnom sektoru ušao u uzbudljivu fazu. Sve više proizvođača automobila uvodi sisteme aktivne bezbjednost (koji mogu pomoći vozaču upozorenjem na nadolazeću nesreću, te preuzimaju nadzor nad vozilom ako vozač ne reaguje) kao dodatak klasičnim „pasivnim sistemima” kao što su sigurnosni pojasevi i zračni jastuci. Razvoj se kreće i prema većoj automatizaciji funkcija kako bi se dodatno pomoglo vozaču i ograničile posljedice umora i odvraćanja pažnje.

„Istovremeno, nije riječ samo o novim tehnološkim rješenjima. Naše saobraćajno okruženje postaje sve sofisticiranije i bolje povezano, a danas se mnogo nesreća događa u gradovima gdje se broj vozila, pješaka i biciklista stalno povećava. Postoji ograničenje u pogledu onoga što proizvođač vozila može sam učiniti. Zato sve važnija postaje najšira saradnja između različitih aktera”, kaže Peter Wells.

Sigurnosni pojasevi još uvijek su među funkcijama bezbjednosti koje spašavaju najveći broj života širom svijeta.

Osim prikupljanja i čuvanja podataka o različitim nesrećama i osiguravanja da informacije o novim događajima brzo stignu do odgovarajućih ljudi u kompaniji Volvo Trucks, zadatak tima ART je i širenje poruke o bezbjednosti kompanije Volvo širom svijeta. To obuhvaća razgovore o bezbjednosti na cesti na različitim forumima, do poticanja saradnje sa istraživačkim institutima širom svijeta, kao i sa projektantima lokalne infrastrukture i donosiocima odluka kako bi se zajednički razvili efikasniji i bezbjedniji sistemi prevoza.

Osnovni preduslov za postizanje toga je detaljno poznavanje ljudskog ponašanja, jer je ključ efikasnog sistema to da se mora biti sposoban oduprijeti ograničenjima vozača. Na tom području kompanija Volvo Trucks ima posebno odjeljenje za vozačevo okruženje i ljudski faktor koji, između ostalog, razvija različite interfejse između kamiona i vozača.

„U suštini je riječ o prenošenju pravih informacija u pravom trenutku i na pravi način. Vozač bi trebao biti sposoban zadržati pažnju, a informacije sa komandne table ne bi mu smjele vizualno i kognitivno odvlačiti pažnju. Projektna rješenja idealno bi trebala biti tako dobra da mogu funkcionisati globalno. iPhone je dobar primjer tog tipa „inkluzivnog projekta”, fenomena za koji sam uvjerena da će postati sve važniji u budućnosti”, kaže Frida Ramde, direktorica odjeljenja.

Ona i njen tim dobro su iskoristili bazu podataka odjeljenja ART. Ona im omogućuje da provjere treba li sprečiti neki uzorak nesreće, kao i testiranje i razvoj HMI interfejsa koji pružaju podršku vozaču te sprečavaju različite vrste nesreća. To, sa druge strane, znači da njihov rad pruža važne polazne podatke timu ART i odjeljenju za projektovanje proizvoda koji koriste prijedloge njenog odjeljenja za nove tehnologije za razvoj HMI interfejsa i njihova istraživanja na području odvlačenja pažnje i takozvanih „tranzicija”, odnosno teških trenutaka kada se kontrola vozila prenosi sa vozača na kamion.

„Širokim uvođenjem aktivne bezbjednosti, poznavanje tranzicija postaje sve važnije. To je uzbudljivo područje na kojem se brzo razvijaju nove tehnologije. Istovremeno, podesnost HMI interfejsa vozila i činjenica koliko on pomaže vozaču moraju se temeljito ispitati prije puštanja na tržište”, kaže ona.

Fridu Ramde podržava Peter Wells koji vjeruje da ćemo vidjeti pozitivan razvoj na području bezbjednosti na cesti, jer se uvodi sve više i više funkcija bezbjednosti. Istovremeno on želi naglasiti da bi aktivne sisteme trebalo smatrati dopunom pasivnih sistema, a ne njihovom zamjenom.

„ART je, nažalost, pokazao da se ljudi previše pouzdaju u sisteme aktivne bezbjednosti te da mnogi vozači voze bez sigurnosnih pojasa. To se događa usprkos činjenici da su sigurnosni pojasi među funkcijama bezbjednosti koje spašavaju najveći broj života širom svijeta! Jednog dana doživjećemo dan bez saobraćajnih nesreća, ali taj trenutak još nije stigao. A do tog dana naš rad na području osvještavanja svijeta o opasnostima u saobraćaju jednako je važan kao i naša tehnička sigurnosna rješenja”, kaže on.