Kamioni

Pogled kompanije Volvo Trucks na automatizaciju

Pionirski rad kompanije Volvo na automatizaciji vozila započeo je prije više od dvadeset godina. Sa širokom lepezom novih tehnoloških rješenja koja podstiču razvoj industrije, potrebe kupaca kompanije Volvo uvijek su u centru pažnje. Susreli smo se sa nekoliko članova tima Volvo Trucks iz Göteborga koji su nam pokazali nove vidike budućih mogućnosti automatizacije.
Segmenti automatizacije
Od rudarstva i sakupljanja otpada do žetve šećerne trske i „platooninga“ (automatizovane vožnje u konvojima) – automatizacija stvara neke uzbudljive mogućnosti.

Mogućnosti automatizovane tehnologije bez sumnje su inspiracija za neku vrstu predviđanja i maštanja u mnogima od nas. Pa ipak se ta napredna nauka već praktično upotrebljava u mnogim djelatnostima. Današnje poslovne organizacije se susreću sa sve većom konkurencijom, a automatizacija predstavlja mogućnost da se poboljša produktivnost, smanji potrošnja energije i poveća bezbjednost.

Kompanija Volvo Trucks bila je predvodnik tog razvoja automatizacije više od dvije decenije. Automatizovani mjenjač I-Shift na tržištu je od ranih 2000-tih godina, a sistemi aktivne bezbjednosti kao što su automatska regulacija razmaka i kočioni sistem za hitne slučajeve postavili su standarde kao predvodnici u svojoj industriji u posljednjih nekoliko godina. S napretkom automatizacije, neizbježan rezultat toga su nova rješenja i usluge kao poslovni model u razvoju. 

Automatizovana rješenja koja se trenutno razvijaju u kompaniji Volvo Trucks uvelike se koncentrišu na čovjeka. Tehnologija može da obuhvati zamjenu čovjekovih karakteristika mašinom, ali je fokus potpuno usmjeren na iskustvo kupca. Mikael Karlsson je potpredsjednik odjeljenja za produktivnost i nove koncepte. „Stvaramo novu vrstu automatizacije koja se postepeno uvodi da bi se dopunilo iskustvo vožnje. To je ključno za povećanje produktivnosti. Saradnjom sa kupcima koji žele rješenje pokušavamo shvatiti njihove probleme i raditi zajedno s njima na njegovom partnerskom stvaranju.“

U našem radu riječ je o tome da li tehnološko rješenje zadovoljava prednosti za kupca. Za početak, istražujemo zahtjeve koje kupcima postavljaju njihovi kupci.

Posebno je važno uvođenje kupca u proces u ranoj fazi razvoja automatizacije. Timovi u kompaniji Volvo Trucks rade na seriji malih pilota koji su stalno u različitim fazama dovršetka. Ti piloti pomažu u izradi rješenja koje je primjenjivo u praksi i u idealnom slučaju se testiraju na cesti u saradnji sa kupcem za kog se razvijaju. „Brzo učimo kratkim „sprintovima“ ako određeno rješenje može pomoći kupcu“, nastavlja Mikael Karlsson. „To je pristup koji se zasniva na softveru i kod kog pokušavamo da obuhvatimo širi dio lanca vrijednosti. Uz rad na malim pilotima, također koristimo analogiju sa gumenom trakom, koncentrišući se na budućnost i dopuštajući da nas pilot povuče prema cilju.“ 

Strategija automatizacije kompanije Volvo Trucks razvija se na dva fronta. Kao prvo, rade u zatvorenim prostorima kao što su rudnici, privatna dvorišta i luke, a kao drugo, na cesti. „Vjerujemo da će se viši nivo automatizacije prije postići u zatvorenim prostorima, jer tu često postoji manje kompleksan sistem saobraćaja“, kaže Sasko Cuklev, direktor odjeljenja za rješenja za kupce i nove koncepte. „Primjena automatizacije na javnim cestama mnogo je kompleksnija. Pošto su zatvoreni prostori često privatna zemljišta i zato nisu izložena ograničenjima, možemo brže testirati rješenja da bismo ostvarili vrijednost. U zatvorenim prostorima mnogo možemo naučiti i upotrebiti te informacije za rješenja na javnim cestama.“

Naglasak na radu na pilotima koji traju od šest mjeseci do godinu i pol dana znači da se rezultati mogu brzo primijeniti, što znači i primjenu njihovih koristi. Hayder Wokil je direktor odjeljenja za autonomnu i automatizovanu vožnju. „Naš posao odnosi se na područje u kom tehnološka rješenja odgovaraju koristima za kupce. Za početak, istražujemo zahtjeve koje kupcima postavljaju njihovi kupci. Koncentrišemo se na rješenja koja svim učesnicima procesa mogu olakšati teške, ponavljajuće i dugotrajne zadatke. Na primjer, automatizovana tehnološka rješenja mogu se uvesti na terminalima na kojima se odvija puno utovara i istovara i gdje kamioni moraju često da voze unazad. To pomaže da se izbjegnu manje nesreće, smanje oštećenja kamiona i maksimalno poveća mobilnost.“

Jedan od aspekata procesa automatizacije koji je jasan iz razgovora s učesnicima je važna uloga vozača, bez obzira na to da li je ona aktivna ili pasivna. „Riječ je o tome da rad vozača učinimo bezbjednijim i lakšim, a poslovanje kupca boljim“, kaže Sasko Cuklev. „U Brazilu sarađujemo sa klijentom koji ima se bavi šećernom trskom. Značajan dio budućeg uroda gubili su zbog radnika koji vozeći gaze biljke. Pomoću autopilota vozači mogu voziti po prethodnoj određenoj liniji i izbjeći uništavanje trske. Optimizovanje brzine vožnje još je jedno područje koje moramo istražiti. Vozači koriste previše energije prebrzom vožnjom i zatim čekaju. Pružanjem smjernica o odgovarajućoj brzini vožnje možemo pomoći da se smanji potrošnja energije.“

Riječ je o tome da rad vozača učinimo bezbjednijim i lakšim, a poslovanje kupca boljim.

Koncept autonomnih kamiona možda je čudan i neke pomalo uznemiruje. Međutim, ta vrsta automatizacije već donosi bolje rezultate u zatvorenim prostorima. Kompanija Volvo Trucks testira autonomne kamione koji mogu raditi odmah nakon miniranja u rudnicima. U normalnim okolnostima prije nastavka bi bilo potrebno duže čekanje. To povećava i produktivnost i bezbjednost, a vrši i manji pritisak u pogledu trošenja kamiona kada njime upravlja automatizovani vozač. Na autoputevima kamioni mogu uštedjeti energiju kada voze međusobno povezani. „Platooning“ smanjuje otpor, jer kamioni mogu voziti blizu jedni drugima u kontrolisanom konvoju. Neki automatizovani sistemi bliže su da postanu svakodnevna realnost od drugih, ali mnogi donose široku lepezu potencijalnih prednosti i čine radno okruženje mnogo bezbjednijim. 

Kompanija Volvo Trucks u posljednjih nekoliko godina je uvela nekoliko sistema aktivne bezbjednosti, a svi oni se zasnivaju na naprednoj automatizaciji. Kočioni sistem za hitne slučajeve i potpora za vožnju unutar trake koriste radar i kameru za pružanje informacija vozačima, dopunjavanje njihovog ponašanja, upozoravanje na neposrednu opasnost i, u slučaju potrebe, sprečavanje nesreća. „Bezbjednost je temelj automatizacije“, kaže Carl Johan Almqvist, direktor odjeljenja za bezbjednost. „Bez te temeljne bezbjednosti nikada nećemo doživjeti automatizovana vozila. Zato stalno moramo poboljšavati svoje sisteme bezbjednosti. Važno je naglasiti da se naša filozofija uvijek temelji na vozaču. Bavimo se fundamentalnim elementima – vidljivošću, upravljanjem vozilom, kočnicama. Čak i kod nečega što potencijalno može značajno promijeniti pravila igre kao što je automatizacija, izazovi sa kojima se susrećemo su poznati – ometanje vozača u mnogim oblicima. U budućnosti sistemi koje smo već razvili i dalje će se ažurirati boljim senzorima, programiranjem i nadograđenim kamerama. Izazov predstavljaju objedinjavanje svih prikupljenih informacija i njihova obrada kako bi se vozaču još više pomoglo.“

Rezultat brzog napretka na području automatizovanih tehnoloških rješenja mogla bi biti promjena poslovnog modela. „Osim povećanja prodaje klasičnih proizvoda i funkcija, vjerujemo da će se povećati i prodaja usluga i rješenja“, kaže Sasko Cuklev. „Naš pristup je, naravno, koncentrisan na vozača, ali mogućnosti koje nudi autonomni transport, na primjer od čvorišta do čvorišta, može otvoriti nove mogućnosti rada.“

Tim smatra da je održavanje uskog i otvorenog dijaloga sa kupcima ključni element napretka rada na automatizaciji. „Klijenti vole biti uključeni i angažovani u budućem razvoju“, kaže Hayder Wokil. „Kada je riječ o finom prilagođavanju rješenja, uključujemo i klijente koji nam daju svoje mišljenje. Ne možemo se pretvarati da smo mi stručnjaci, klijenti su stručnjaci u svojoj djelatnosti. Zato je od ključnog značaja održavanje protoka povratnih informacija u svakoj fazi procesa, da bi se dublje shvatilo klijenta.“

 

Ponekad se ostvaruju i najluđe ideje.

Rad na automatizaciji koji se odvija u Göteborgu nastavak je tradicije inovacija koje su kompaniju Volvo Trucks dovele na mjesto globalnog predvodnika na području naprednih rješenja. Postizanje tog uspjeha zahtijevalo je kombinaciju slobodnog razmišljanja i pragmatizma, priznaje Hayder Wokil. „Ponekad se ostvaruju i najluđe ideje. Međutim, sve što radimo mora imati svrhu. Sve što uvedemo na tržište mora imati smisla za vozača, klijenta i društvo u cjelini.“

 

Rudnik Boliden, Švedska
Autonomni kamioni Volvo FMX testiraju se u redovnom radu u rudnicima u Bolidenu. Kamioni doprinose većoj produktivnosti i bezbjednosti, jer mogu raditi odmah nakon miniranja. U uobičajenim okolnostima trebalo bi neko vrijeme čekati. To je primjer potpune automatizacije u zatvorenom prostoru, gdje nije potreban vozač.

Kamion za sakupljanje otpada Renova, Švedska
Kada se kamioni za sakupljanje otpada u stambenim područjima kreću unazad, postoji opasnost od nesreća. Uz autonomni kamion potreban je samo jedan vozač. Kamion se automatski kreće unazad, prateći vozača i sakupljajući otpad po kućama. Taj istraživački projekt, koji se odvija u saradnji sa švedskom kompanijom za recikliranje Renova, pomaže u poboljšanju produktivnosti i bezbjednosti.

Žetva šećerne trske u Brazilu
Sjajan primjer kako automatizovana tehnologija može doprinijeti profitabilnosti. Kamioni su ranije uništavali velik procenat uroda ovog proizvođača šećerne trske u Brazilu. Pomoću automatizovanog rada kamion prati putanju žetve. Vozač ubrzava i koči, ali ima podršku automatizovanog upravljanja. Tako se spašava velik dio uroda.

Platooning
Pomoću povezivosti kamioni u konvoju ili kombinaciji vozila mogu komunicirati jedan s drugim. Mogu se kontrolisati razmak, brzina i kočenje. Prateći kamioni koriste radar i kameru, a informacije dobijaju od kamiona ispred sebe. Danas prosječni konvoj (platoon) može uštedjeti do 10% potrošnje goriva kamiona. Ta količina će se u sljedećoj deceniji povećati na 15%, jer kamioni voze sve bliže jedan drugom. Kao posljedica uštede goriva smanjuje se i emisija CO₂, a dijeljenjem informacija između kamiona povećava se bezbjednost.