Kamioni

Simulator vožnje – virtualni kamion budućnosti

Upotrebom jednog od najnaprednijih svjetskih simulatora vožnje Volvo Trucks iskazuje vrhunske karakteristike kada je riječ o istraživanju sigurnosti.
U simulatoru.
Simulator vožnje, koji je u vlasništvu Švedskog istraživačkog instituta VTI (Švedski nacionalni institut za istraživanje cesta i prevoza), smatra se jednim od najnaprednijih u svijetu.

Kamion izlazi nakon skretanja udesno i ubrzava dugim ravnim dijelom ceste. Broj obrtaja motora se povećava dok drveće promiče kroz prozore kabine. Vibracije koje stvaraju neravnine na cesti jasno se osjećaju u tijelu. Ništa čudno – osim što je sve što se čuje, osjeća i vidi kompjuterska simulacija!  

”Osnovna ideja simulatora jeste stvaranje realnih situacija. Trebali biste se osjećati tačno kao kada vozite kamion na uobičajenoj cesti”, kaže Kristoffer Tagesson, doktorand na praksi u kompaniji Volvo Trucks.

Ovaj simulator vožnje, koji je u vlasništvu Švedskog istraživačkog instituta VTI (Švedski nacionalni institut za istraživanje prijevoza), smatra se najnaprednijim na svijetu. Istraživanje koje provodi namijenjeno je razvoju sigurnosti u postojećim i budućim vozilima. Volvo Trucks jedan je o mnogih partnera u okviru transportne industrije koji provode istraživanja na simulatoru kako bi razvili najsigurnije kamione na svijetu. 

Prikazi testova sudara su fantastični – gledaju se bez daha, a istovremeno su i jedan od najefikasnijih načina testiranja kapaciteta kamiona prilikom sudara. Međutim, saobraćajnu sigurnost čini puno više od slomljenih prozora, vjetrobranskih stakala i izgužvanog lima. 

“U testu sudara možemo vidjeti šta se dešava u stvarnom trenutku udara. Ali šta se dešava prije toga? Kako znamo da aktivni sigurnosni sistemi ne ometaju vozača u kritičnoj situaciji, već mu stvarno pomažu? To su pitanja koja ovdje istražujemo”, objašnjava Kristoffer Tagesson.

Osnovna ideja simulatora je stvaranje stvarnog osjećaja. Trebali biste se osjećati točno kao tokom vožnje na običnoj cesti.

On sjedi u upravljačkoj sobi, gdje nekoliko računara bilježi način na koji testni vozač vozi, gleda i pozicionira se na cesti. Prikupljaju se ogromne količine informacija. Jedna od glavnih prednosti ovog simulatora vožnje, koji predstavlja relativno novu vrstu tehnologije testiranja, jeste da je sada moguće uključiti vozača u ranim fazama razvoja proizvoda. 

“Inače je bilo potrebno najprije sve proizvesti: ceste, vozila i sigurnosne sisteme, a tek tada je bilo moguće provesti testove kako bi se provjerilo da li to u praksi funkcioniše. Sada je, međutim, moguće sve to napraviti paralelno”, objašnjava Kristoffer Tagesson.

Drugim riječima, simulator vožnje omogućava trenutno testiranje novih vozila u budućim okolnostima. Peter Nilsson, drugi doktorand na praksi u kompaniji Volvo Trucks, uključen je upravo u jedan takav projekt. 

“Posao koji se obavlja na vozilu i razvoj infrastrukture temelje se na dugoročnoj perspektivi. Pomoću simulatora, koji može vizualno predočiti doslovno sve ceste i okruženja, zajedno možemo optimizovati taj razvoj”. 

Projekt Petera Nilssona zove se Sigurni koridori i istražuje načine za pronalaženje sigurnih koridora za cestovne vozove dužine od 27 do 34 metra. 

“Uvjeren sam da ćemo do 2020-2030. godine imati te duge kombinacije vozila na cesti, jer su stvarno ekološki efikasna alternativa. Do tada, međutim, moramo pronaći način da olakšamo vožnju vozačima, jer pravi izazov predstavlja poznavanje stvarnog položaja prikolice”, objašnjava Peter Nilsson.

 

Dakle, primjenom naprednog sistema za vozača ubuduće će vozilo moći izračunati siguran položaj za sebe na cesti pomoću informacija prikupljenih od ceste, znakova i drugih vozila. 

“Ideja je da autonomni sistem interveniše i preuzme kontrolu od vozača ako vidi da je vozilo izvan sigurnog koridora. Naš je izazov sada pronaći kako bi se mogao obaviti taj prelazak, jer je važno da on bude prirodan za vozača.”

Nedavno je provedeno testiranje u simulatoru vožnje u kojem je 20 vozača testiralo dva autonomna sistema vožnje. Zatim su zamoljeni da subjektivno procijene koji je sistem bolji. Međutim, budući da iskusan vozač zna bolje od bilo koga drugog kako bi se vozilo moralo ponašati na cesti, Peter Nilsson je dozvolio testnim vozačima da sami voze duge cestovne vozove. 

“Zatim smo uspjeli zabilježiti i objektivno analizirati kako ti iskusni vozači voze vozove duge 30 metara na izazovnim cestama. U budućnosti ćemo moći taj dio iskoristiti kao osnovnu dokumentaciju za izradu bezbjednih koridora i projektovanje tog autonomnog sistema.” 

Testove koji se provode omogućila je napredna tehnologija simulatora. Simulator je smješten na dvije međusobno ukrštene šine, što omogućava stvaranje iskustva vožnje naprijed-nazad, kao i okretanja. Kabina kamiona također se može pomicati vertikalno. Time se stvara realistično iskustvo vožnje u pogledu funkcija upravljanja i vibracija šasije.

Stvaranjem te detaljne slike o stvarnom ponašanju vozača možemo utvrditi potencijalna poboljšanja vlastitog sistema bezbjednosti.

Kabina je također opremljena sa deset kamera koje snimaju ponašanje vozača. Pet kamera je vidljivo na vjetrobranskom staklu ispred vozača. One koriste infracrveno svjetlo za snimanje i registrovanje svih pokreta očiju vozača. To istraživačima omogućava da vide tačno gdje, kada i koliko često vozač gleda na cestu i, na primjer, na svoj telefon ili GPS (satnav) sistem. 

Pet kamera je dobro sakriveno u kabini tako da vozač ne razmišlja o njima. One snimaju druge tipične stvari koje vozači rade – sve, od rukovanja upravljačem do pokreta gasa i drugih papučica. 

Još jedan uzbudljiv projekt koji trenutno vodi kompanija Volvo Trucks namijenjen je utvrđivanju matematičkog opisa ponašanja vozača – takozvanog modela vozača. On će se zatim upotrijebiti za procjenu sistema aktivne sigurnosti.

 

Sistemi koji su već na tržištu, kao što je ­Upozorenje na sudar sa kočnicom za hitne slučajeve, već se testiraju u simulatoru. 46 vozača jedan po jedan sjeli su u simulator, a da nisu znali šta će se desiti tokom vožnje. Nakon 30 minuta vožnje simulirana je kritična situacija i aktiviran je sigurnosni sistem. 

“To nam omogućuje da vidimo koliko brzo vozač reaguje na upozorenje, kako se ponaša sa sistemom i bez njega i da li postoji ikakva razlika u reakcijama ljudi koji već imaju neko iskustvo sa sistemom. Stvaranjem te detaljne slike stvarnog načina ponašanja vozača možemo prepoznati mogućnosti poboljšanja vlastitih sigurnosnih sistema”, kaže Gustav Markkula, doktorand na praksi, zadužen za ovaj projekt. 

“Kao istraživaču važno mi je da imam šansu razgovarati s našim vozačima i čuti šta oni ustvari misle o našim proizvodima i rješenjima. Mislim da je to ključ uspjeha.”