Kamioni
Kamioni
HVO ima potencijal da pomogne vlasnicima kamiona da postignu značajno smanjenje emisije CO2 uz minimalne poremećaje u radu ili potrebu za dodatnim ulaganjima. Da li je ovo najbrži put prema dekarbonizaciji?
U posljednjih 15 godina, globalna proizvodnja HVO-a (engl. hydrotreated vegetable oil, hidrotretirano biljno ulje) brzo je porasla, a HVO je postao ekološki prihvatljivije alternativno gorivo za mnogo preduzeća. Hoće li se ovaj rast nastaviti, čineći HVO budućnošću kamionskog prevoza, ili je njegov potencijal rasta ograničen?
Šta je gorivo HVO?
HVO, također poznat kao obnovljivi dizel je biogorivo proizvedeno iz sirovina kao što su biljna ulja (kanola, uljana repica, suncokret i slično), životinjske masti, korištena ulja za kuhanje i poljoprivredni otpad.
HVO je hemijski gotovo identičan konvencionalnom dizelskom gorivu, tako da je potpuno kompatibilan s postojećim dizelskim vozilima i infrastrukturom. Također, može se koristiti u dizelskim motorima u mješavinama do 100% i to bez potrebe za bilo kakvim modifikacijama na motoru. To znači da vlasnici kamiona mogu HVO koristiti kao direktnu zamjenu za dizelsko gorivo i odmah postići značajno smanjenje emisije CO2 uz minimalne smetnje u poslovanju i bez potrebe za ulaganjem u nova vozila ili infrastrukturu za punjenje. Vlasnici kamiona također mogu naizmjenično koristiti HVO i dizel bez ikakvih komplikacija.
Je li HVO isto što i biodizel?
Iako se i HVO i biodizel proizvode od organskih materija, HVO se može proizvoditi iz većeg broja različitih sirovina i manje je osjetljiv na kvalitet sirovina. Zbog toga je proizvodnja HVO-a manje ovisna o prehrambenim usjevima, jer se može koristiti i otpad. U poređenju s biodizelom, ovo smanjuje svaki potencijalni negativan utjecaj na okolinu i na proizvodnju hrane.
Još jedna važna razlika je kompatibilnost HVO-a s dizelskim motorima. Dok je HVO potpuno kompatibilan i može se direktno koristiti kao alternativa dizelu, biodizel se može koristiti samo u ograničenim mješavinama, obično od oko 5-20%.
Koliki je ukupni uticaj HVO-a na okolinu?
Stvarne emisije iz izduvne cijevi (od rezervoara do točka) prilikom korištenja HVO-a zapravo ne postoje. Smanjenje emisije CO2 tokom ukupnog trajanja ciklusa goriva (od izvora do točkova) zavisi od korištenih sirovina. Ako se HVO proizvodi, naprimjer, od ulja repice, postići će smanjenje od 25% u odnosu na konvencionalni dizel. U slučaju proizvodnje od otpadnih ulja i masti, smanjenje emisije CO2 može biti i 90%.
Sirovine također imaju veliki utjecaj na širi ekološki i društveni učinak HVO-a. Ako se proizvodi od prehrambenih usjeva, to proizvodnju HVO može dovesti u direktnu konkurenciju proizvodnji hrane i može imati negativan utjecaj na korištenje zemljišta i na cijenu hrane. Najgori scenario je HVO napravljen od djevičanskog palminog ulja, koji može doprinijeti uništavanju prirodnih šuma i gubitku biodiverziteta, te konačno može imati ukupan negativni karbonski utjecaj i do tri puta veći od fosilnog dizela.
Zbog toga je važna jasnoća i transparentnost o proizvodnji određenog HVO goriva i korištenim sirovinama. Već postoje tvrdnje da se u proizvodnji HVO-a tajno koriste materije koje nisu otpad i djevičansko palmino ulje. Prema uredbi EU o krčenju šuma, HVO koji sadržava palmino ulje će u bližoj budućnosti gotovo sigurno biti zabranjen.
HVO potencijalno nudi vlasnicima kamiona najjednostavniji i najlakši put do dekarbonizacije.
Koliko je HVO danas lako dostupan?
HVO je relativno novo gorivo i komercijalna proizvodnja je počela tek 2007. godine, međutim od tada je brzo porasla. Između 2014. i 2023. godine, globalna proizvodnja se skoro utrostručila. Zaključno s 2023. godinom, SAD su proizvodile 11 milijardi litara HVO-a godišnje, 4 milijarde litara se proizvodilo u EU, a 1,4 milijarde litara u Kini.
HVO100 - 100% HVO gorivo proizvedeno od ekološki prihvatljivih sirovina, sada je široko dostupno u Skandinaviji i zemljama Beneluksa te se njegova dostupnost širi u Njemačkoj. Italijanska energetska kompanija ENI spada u sve veći broj proizvođača ulja koji su svoje rafinerije nafte pretvorili u proizvodnju HVO-a te trenutno distribuira vlastitu robnu marku HVO-a u Italiji pod imenom HVOlution.
Diamond Green Diesel se u SAD-u nastavlja širiti i rasti pa je sada drugi po veličini proizvođač na svijetu (najveći je Neste u Finskoj). U međuvremenu, proizvođači nafte, uključujući Marathon, Phillips 66 i HollyFrontier, također su neke od svojih rafinerija nafte pretvorili u proizvodnju HVO-a. Procjenjuje se da bi do kraja 2025. godine proizvodnja HVO-a u SAD-u mogla premašiti količinu od 22 milijarde litara.
Koja su ograničenja HVO-a?
Proizvodnja HVO-a je skupa i obično košta oko 10-15% više nego proizvodnja fosilnog dizelskog goriva. Na određenim tržištima uveliko se koristi zahvaljujući raznim vladinim poticajima i subvencijama s kojima se lakše premoštava razlika u troškovima te uz njih korištenje HVO postaje finansijski održivije.
Povećanje proizvodnje pomoći će u smanjenju troškova, međutim, to bi moglo biti ograničeno globalnom nestašicom prihvatljivih sirovina. Kao što je ranije navedeno, otpadna ulja i masti su najbolje sirovine sa stanovišta životne sredine, ali su sada vrlo traženi. Međunarodna agencija za energiju zapravo procjenjuje da će prema trenutnim predviđanjima i trendovima u proizvodnji, industrija biogoriva do 2027. godine pretrpjeti probleme sa snadbijevanjem sirovinama.
Ima li HVO budućnost kao gorivo za kamione?
Kompatibilnost HVO-a s konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem znači da potencijalno pruža vlasnicima kamiona najjednostavniji i najlakši put prema dekarbonizaciji. Za razliku od elektromobilnosti ili plinskog pogona, pri prelasku na HVO nisu potrebna dodatna ulaganja u vozila ili u infrastrukture za punjenje, te jednostavno govorimo samo o točenju HVO-a umjesto dizelskog goriva.
Međutim, stvarnost je da neće svi vlasnici kamiona imati lak pristup pristupačnom HVO-u. Problemi s nabavkom održivih sirovina znače da se globalna proizvodnja HVO-a ne može povećati kako bi se zadovoljila potražnja industrije. Zbog toga, samo to neće riješiti klimatski izazov industrije - a dugoročno gledano i dalje su nam potrebna druga alternativna goriva.
HVO ipak i dalje nudi veliki potencijal. Za neke vlasnike kamiona, barem, nudi dugoročno rješenje, dok za druge može poslužiti kao prelazno gorivo. U svakom slučaju, ima važnu ulogu u dekarbonizaciji transportne industrije.
Ako želite saznati više o različitim putevima ka dekarbonizaciji, možda će vas zanimati čitanje predloženih tema:
● Koje je najbolje alternativno gorivo za vaš kamion?
● Različiti putevi do budućnosti bez fosilnih goriva
Pročitajte više o razvoju drugih alternativnih goriva, uključujući ukapljeni prirodni bioplin, baterijske električne kamione i vodik
____________
Gerveni, M., T. Hubbs and S. Irwin. „Biodiesel and Renewable Diesel: What’s the Difference?” farmdoc daily (13):22, odjeljenje za poljoprivrednu i potrošačku ekonomiju, Univerzitet u Illinoisu Urbana-Champaign, 8. februar 2023.
„What are the tailpipe emissions from HVO?”, Prema.
Källmén, A., et. al., „Well-to-wheel LCI data for HVO fuels on the Swedish market”. Report No 2019:04, f3, švedski znanstveni centar za obnovljiva goriva za prijevoz, Švedska.
Williment, Chloe; „Does the EU need to examine the sustainability of biofuels?”, Sustainability Magazine, 17. oktobar 2024.
„HVO biodiesel production volume worldwide from 2014 to 2023”, odjeljenje za istraživanje kompanije Statista, 6. januar 2025.
„Global bioenergy statistics report 2024 summary”, Svjetsko udruženje za bioenergiju.
„ORLEN launches sales of HVO100”, Orlen, 2. oktobar 2024.
Gerveni, M., T. Hubbs and S. Irwin. „Overview of the Production Capacity of U.S. Renewable Diesel Plants for 2023 and Beyond.” farmdoc daily (13):57, odjeljenje za poljoprivrednu i potrošačku ekonomiju, Univerzitet u Illinoisu Urbana-Champaign, 29. mart 2023.
„How much does HVO fuel cost compared to fossil diesel?”, Prema
„Is the biofuel industry approaching a feedstock crunch?”, Međunarodna agencija za energiju, decembar 2022.